Projekt "Nove tehnologije uzgoja trešnje"

Sažetak:

Uzgoj trešnje u Hrvatskoj tehnološki zaostaje za svjetskim trendovima te se proizvodne površine smanjuju, a ekonomska uspješnost proizvodnje sve je slabija. Konkurentnost voćarske proizvodnje na svjetskom tržištu uvjetovana je proizvodima visoke kakvoće i pristupačne cijene, što je moguće postići uvođenjem ekonomski opravdanih suvremenih tehnologija koje osiguravaju visoke prirode, brz povratak uloženih sredstava i lakše održavanje. Zahvaljujući tome u zadnjih 20-ak godina uzgoj trešnje u svijetu doživljava preporod. Na podlogama slabije bujnosti cijepljene sorte razviju stabla 30-50% manje visine i obujma krošnje od tradicionalno uzgojenih i trebaju 2-3 godine za ulazak u produktivnu dob. Svoj maksimalni prirod od 15-25 kg ostvaruju već od 5-7 godine. Zbog nižeg stabla i manje krošnje troškovi berbe su manji za 50%. Stabla se sade u gušći sklop uz primjenu odgovarajućih uzgojnih oblika. Nove sorte osiguravaju redovitu i obilnu rodnost, krupne plodove (14-20 g) izvrsne kakvoće. Zbog specifičnog problema u oplodnji trešnje (interinkompatibilitet) u proizvodnju se sve više uvode samooplodne sorte. Za postizanje maksimalnog rezultata u uzgoju neizostavna je primijena odgovarajućih pomotehničkih i agrotehničkih zahvata. Uvođenjem suvremenih tehnologija uzgoja ne smije se zapostaviti vrijedan autohtoni sortiment, posebno sorte ranog dozrijevanja (Gomilička) koje prve dolaze na tržište. Cilj projekta je uvođenje navedenih dostignuća u uzgoj trešnje kao neizostavnog uvjeta daljnjeg razvoja ove poljoprivredne kulture i njene ekonomske opravdanosti.

U istraživanjima će se proučiti autohtone i introducirane sorte, njihove pomološke i morfološke karakteristike, kakvoća ploda (masa, tvrdoća, šećeri, kiseline, suha tvar) i prirod. Utvrditi će se stupanj samooplodnje i klijavost polena autohtonih sorata te utjecaj introduciranih sorata na njihov oprašivanje i oplodnju. Ocjeniti će se značaj autohtonog sortimenta u intenzivnoj proizvodnji te mogućnosti njegove iskoristivosti kao atraktivnog i prepoznatljivog turističkog proizvoda. Usporediti će se podloge slabije bujnosti na tlima s povišenim sadržajem aktivnog vapna. Odrediti će se njihov utjecaj na bujnost stabla izražena površinom poprečnog presjeka debla (cm²), početak cvatnje, dozrijevanje, prirod i kakvoću ploda. Istraživanje će se provoditi na četiri lokacije u ekološkim uvjetima Kaštelanskog polja. Nasadi sa autohtonim sortama (Gomilička, Stonska, Tugarka) nalaze se na obiteljskom gospodarstvu i na objektu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Nasadi sa slabobujnim podlogama (MaxMa14, SL 64, CAB 11E, Colt) i introduciranim sortama (Summit, Garnet, Bigarreau Burlat, Isabella Van, Starking Hardy Giant) nalaze se na obiteljskim gospodarstvima i u punoj su rodnosti.